Dubrovnik - UNESCO spomenici Hrvatska

više slika

Zatvori

Dubrovnik, biser Jadrana, grad jedinstvene kulturne i političke povijesti, je dio UNESCO-ovog popisa svjetske baštine od 1979. godine. Svoju samostalnost doživljava nakon 13. stoljeća kada se razvija Dubrovačka republika, trgovačka sila Mediterana. Dubrovčani su čuvali slobodu trgovačkim i diplomatskim odnosima, ali i jakim obrambenim zidinama te tvrđavama.

I danas su najveća atrakcija masivne zidine, dužine 2 km, visine 25m, s tvrđavama i kulama. Građene su i dograđivane od 12. do druge polovice 17.stoljeća S istoka grad čuva tvrđava Revelin, a sa zapada tvrđava Lovrijenac.

Tvrđava Revelin je sagrađena prema modelu španjolskog arhitekta Antonija Ferramolina. U tvrđavi su veličanstveni unutarnji prostori, koji su služili kao vijećnica i državna riznica. Ispred Revelina prema moru pruža se terasa u obliku trga s otvorenim pogledom na luku gdje se održavaju Dubrovačke ljetne igre. Tvrđava Lovrijenac se nalazi na hridi visokoj i do 40m. Tijekom godina je služila različitim svrhama, a poslije Drugog svjetskog rata vraćena je u izvorno stanje s natpisom na ulaznim vratima: "NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO" - Sloboda se ne prodaje ni za svo blago svijeta. Danas je poznata kao savršena scena za izvođenje Shakespeareova Hamleta za vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara.

Vrata od Pila su prvi susret s gradom sa zapada. Vanjska vrata u obliku renesansnog luka sagrađena su 1537. u zidu istoimene polukružne tvrđave iz 937. Nad glavnim ulazom postavljen je veliki kip Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, djelo Ivana Meštrovića. Minčeta, najsjevernija utvrda, dobila je ime po plemičkoj obitelji Menčetić. To je velika kružna kula s najvišom točkom odakle se pruža veličanstven pogled na grad.

Vrata od Ploča su istočna gradska vrata, slična Vratima od Pila, s vanjskim i unutarnjim vratima, kamenim mostom preko opkopa i drvenim mostom na podizanje.

Potres 1667.godine, nakon kojeg su sljedili i požari, opustošio je Dubrovnik. Međutim, obnovom su očuvane crkve, samostani, palače i fontane. Početkom 90-ih, za vrijeme agresije na Hrvatsku, Dubrovnik je ponovno značajno stradao. No srećom ljepotu i čar gradu su vratili hrvatski restauratori uz pomoć restauratora iz cijelog svijeta u suradnji s UNESCO-m.

Ostale znamenitosti

Velika Onofrijeva česma je završna točka dvanaest kilometara dugog gradskog vodovoda odakle je voda 1438. dovedena u grad. Ime je dobila po talijanskom graditelju Onofriju della Cavi. Smještena je na početku glavne ulice (Stradun). Stradun se proteže u smjeru istok-zapad između dvoja gradska vrata. To je najomiljenije šetalište domaćih i stranih posjetitelja.

Franjevački samostan je građen u romaničko-gotičkom stilu. Najstariji i najzanimljiviji dio samostana je klaustar. Gradio ga je klesar Mihoje Brajkov iz Bara od 1327. do 1348.godine. U muzeju samostana ističe se najstarija ljekarna u Europi, utemeljena 1317. Knjižnica samostana čuva tiskana i rukopisna djela, a poznata je po povijesnim glazbenim rukopisima s preko 10.000 skladbi, što je čini jednom od značajnih u Europi.

Knežev dvor je za vrijeme mandata kneza od mjesec dana bio javno sjedište i privatna rezidencija. Knez je bio na čelu izvršne vlasti (Malo vijeće - Consilium minus). Vanjsku politiku je vodio Senat (Vijeće umoljenih - Consilium rogatorum), a zakonodavna vlast je pripadala vijeću kojeg su činila vlastela (Veliko vijeće - Consilium maius). Dvor je nastao iz utvrde, a današnji izgled ima zahvaljujući napuljskom graditelju Onofrii de la Cava.

Palača Sponza - Palača Sponza sagrađena je oko stotinu godina nakon Kneževa dvora u stilu koji je mješavina kasne gotike i renesanse. Služila je kao carinarnica i kovnica novca. Danas je u njoj Dubrovački arhiv koji čuva najvažnije dokumente Dubrovačke republike.
Prema predaji Sveti Vlaho je spasio dubrovačke građane u 10. st. od napada Mlečana. U njegovu čast su sagradili crkvu na mjestu nekadašnje romaničke crkve. Crkva Sv. Vlahe je sagrađena 1715. u baroknom stilu. Unutrašnjost crkve je bogato uređena, a na glavnome oltaru, nalazi se kip Sv. Vlaha, koji u ruci drži model grada kakav je bio prije potresa. Zanimljivo je kako je kip preživio neoštecen veliki potres koji je uništio stariju crkvu.

Orlandov stup - kameni stup s likom viteza Orlanda. Lik Orlanda isklesao je u polureljefu 1418. godine Bonino iz Milana uz pomoć domaćih majstora. O stupu postoji legenda da je Orlando u osmom stoljeću pomogao Dubrovčanima da se odupru navali gusara. Duljina lakta na njegovoj desnoj ruci bila je mjera za dužinu u vrijeme Dubrovačke republike.

Posebno mjesto u kulturnom životu grada ima Dubrovačke ljetne igre (Dubrovnik Summer Festival) koji se održava od 1950. na otvorenim pozornicama (ispred katedrale Sv. Vlaha, tvrđave Lovrijenac i Revelin, otok Lokrum) ili unutar autentičnih prostora (Knežev Dvor, atrij palače Sponza, katedrala Sv. Vlaha). Dubrovnik International Film Festival svake godine ugošćuje poznate redatelje, glumce, glazbenike i druge posjetitelje iz cijelog svijeta.

Vidi više

Komentari gostiju

0/0

Opisi na stranici skloni su promjenama. Svojim komentarom pomoći ćete nam da ažuriramo opisne tekstove. Unaprijed zahvaljujemo!

Pogledajte na karti

UNESCO spomenici

Nacionalni parkovi

Parkovi prirode

PRONAĐI SMJEŠTAJ

Check in

Check out

Odrasli 18+

Djece 0-17

Datum, sat i minute polaska:

Datum, sat i minute povratka:

Traži

Dubrovnik - Preporuka smještaja

* cijene za lipanj, 2025 za maksimalan kapacitet i minimalan boravak od 7 dana

Apartman Firuli Od 450 €

Dubrovnik,
Osobe: 2-6
Ocjena gostiju: 4,4

Apartman Miho Od 150 €

Dubrovnik,
Osobe: 4
Ocjena gostiju: 4,7
Zadnja rezervacija prije 11 dana

Apartmani Milenko Od 84 €

Dubrovnik,
Osobe: 2-3
Ocjena gostiju: 5,0
Zadnja rezervacija prije 1 dana

Apartman Anja Od 125 €

Dubrovnik,
Osobe: 1-2

Najbolje što Hrvatska nudi naći ćete u svom inboxu!

Pročitao sam i prihvaćam opće uvjete i pravila o privatnosti.

Members of

Secure payment HTZ

Krajnji primatelj financijskog instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija"